Lingvističke aktuelnosti

Upisano u kategoriju: Knjige, monografije, Broj 4

Mijo Lončarić, Ante Bičanić: PRIRUČNIK ZA PRAVILNO PISANJE  (od petog razreda osnovne škole).  Profil international, Zagreb s. a., 155 str.Autori u Predgovoru ističu da je u hrvatskoj školskoj praksi tradicija da uz opšte priručnike iz standardnog jezika postoje i posebni priručnici. Danas npr. postoji gramatika za osnovno i srednje obrazovanje te pravopisni priručnik za niže razrede osnovne škole, dok se učenici srednjih škola, posebno trećih i četvrtih razreda, mogu služiti postojećim Hrvatskim pravopisom Babića, Finke i Moguša (4. izdanje, 1996). Nije, međutim, postojao primjereni pravopisni priručnik za više razrede osnovne škole i početne razrede srednjih škola. Tu prazninu popunjava ova knjiga, preuzevši pravila i dio gradiva iz Hrvatskog pravopisa, ali s obradom i interpretacijom metodološki prilagođenom uzrastu učenika.Složena pravopisna pravila su pojednostavljena, a primjeri su jasni i jednostavni kako bi ih učenici mogli lako naučiti. U tekstu su korištene boje da bi se vizuelno bolje označile promjene u oblicima riječi. Knjiga je i bogato opremljena karikaturnim ilustracijama (ilustrator: Sebastijan Čamagajevac) kako bi čitaocima bila privlačnija. Autori su priručnik podijelili na ova poglavlja:- Suglasnici Č, Ć, Dž, Ð- Zamjenjivanje (alternacija) suglasnika i samoglasnika- Pravopisni znakovi- Rastavljanje riječi na kraju retka- Jedna ili dvije riječi (rastavljeno i sastavljeno pisanje)- Kratice- Veliko i malo početno slovo- Strana vlastita imenaLončarićev i Bičanićev priručnik može biti zanimljiv i koristan i drugim čitaocima, a ne samo učenicima. Sastavljače ukrštenica svakako će zanimati dio u kome se pobrojani znakovi i nazivi jedinica međunarodnog sistema, ostalih mjernih jedinica, predmetaka za tvorbu decimalnih jedinica, pa znakovi hemijskih elemenata, poznatijih novčanih jedinica, dvoslovni i troslovni znakovi poznatijih država, „znakovi imena županijskih središta u prometnim ispravama” (odn. auto-oznake), znakovi naziva strana svijeta te znakovi poznatijih lingvističkih naziva. Iste korisnike zanimaće i skraćena i puna hrvatska (pa onda uglavnom i srpska) imena država članica i nečlanica Ujedinjenih nacija (njih 191).U odjeljcima Zemljopisna imena i Etnici ističe se da se prisvojni pridjevi na   -ski izvedeni od geografskih naziva mogu pisati na dva načina: izvorno do morfemske granice (aachenski, calcuttski, mannheimski, münchenski, newyorški, stockholmski…) ili u prilagođenom obliku prema hrvatskom izgovoru (ahenski, kalkutski, manhajmski, minhenski, njujorški, štokholmski…). Etnici su pohrvaćeni i tvore se istim sufiksima (-ac, -an/a/c, -/j/anin, -čanin) kojima se tvore i hrvatski etnici. U novinarskoj praksi, međutim, danas prevladavaju izvorno pisani prisvojni pridjevi (npr. haaški), koji se po svoj prilici smatraju „hrvatskijima”, a ni etnici oblika Newyorčanin nisu rijetki, tako da danas čitalac hrvatskih novina, čak ni u izvedenicama kakvi su ktetici ili etnici, uglavnom nema priliku saznati kako se izgovara strani geografski naziv.  Jovan Nedić (Beli Manastir)

Bez komentara »

No comments yet.

RSS feed for comments on this post. TrackBack URL

Leave a comment

You must be logged in to post a comment.

Napravljeno pomoćuWordPressa