Lingvističke aktuelnosti

Upisano u kategoriju: Zbornici, Broj 8-9

 Lexical Norm and National Language: Language Policy and Lexicography in South-Slavic Languages after 1989, R. Lučić, ed.

Koncem je ožujka nakladnik Otto Sagner iz Münchena  izdao knjigu pod naslovom “Lexical Norm and National Language” u uredništvu R. Lučića. Ova knjiga je zamišljena kao zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u Amsterdamu, 22. i 23. studenog 2000. pod naslovom “Language Policy and Lexicography in Slavic Languages after 1989″ (Jezična politika i leksikografija u slavenskim jezicima nakon 1989.).

Leksikografska djela nam vrlo jasno pokazuju konkretne rezultate jezične politike i standardizacijskih procesa. U tom su kontekstu posebno zanimljive promjene gledišta na položaj hrvatskog, bosanskog i srpskog jezika u leksikografiji. Budući da naslov rječnika uglavnom uključuje nazive dotičnih jezika, pri izdavanju rječnika s tog govornog područja moralo se, i još uvijek se mora, pribjeći određenim političkim rješenjima.

Zbog promijenjenih položaja i statusa jezika toga govornog područja te novih njihovih uzajamnih odnosa, odnos sadržaja rječnika i njegova naslova treba(o) se ponovno ozbiljno razmotriti.

U dogovoru sa sudionicima skupa odustalo se od zbornika kao vjernoga zapisa simpozija; uključivši neke naknadne priloge i izmijenivši redoslijed izlaganja, dobila se zaokružena tematska cjelina s adekvatnim pregledom relevantnih predmeta. Dok se na znanstvenom skupu opisivala i analizirala aktualna leksikografska situacija kao sredstvo jezične politike u slavenskim jezicima – s posebnim naglaskom na hrvatskom i srpskom - ,  u knjizi se pozornost u prvome redu posvećuje standardizacijskim procesima u središnjim južnoslavenskim jezicima kako u prošlom stoljeću tako i danas.

Budući da na simpoziju nisu bile zastupljene sve planirane teme, nekoliko je stručnjaka zamoljeno za priloge ovoj knjizi kako bi se dobila što vjernija slika aktualne sociolingvističke situacije u južnoslavenskom govornom području: dr. Miloš Okuka priložio je rad o crnogorskom, a dr. Sigrid Darinka Völkl  o bosanskom jeziku. Nadalje, mr. Mario Grčević ponudio je analizu novijih leksičkih promjena u kodifikaciji hrvatskog standardnog jezika, a mr. Nikola Rašić opsežni pregled sociolingvističkih promjena na različitim razinama hrvatskosrpkog jezičnog sustava. Na taj je način zaokružena tematska cjelina o južnoslavenskim nacionalnim jezicima (bez slovenskog, koji, uostalom, i nije posebno zanimljiv u kontekstu južnoslavenske jezičnopolitičke interakcije).

Da bi se zadržao koncept simpozija, članci o makedonskoj i bugarskoj problematici isto kao i leksikografski prilozi iz poljskog i ruskog također su uključeni u ovu knjigu.  

Knjiga je podijeljena u pet poglavlja. Nakon uvodnog eseja Raymonda Detreza prikladnog naslova ” Language and Nation: what came first?”, slijedi prvo poglavlje koncentrirano na jezičnu politiku. U svom članku O. Mišeska Tomić  prikazuje položaj makedonskog jezika između bugarskoga i srpskoga iz dijakrone i sinkrone perspektive.

U svom prilogu, D. Völkl objašnjava kompleksnu jezično-političku situaciju bosanskih Muslimana te razlaže podrijetlo, vokabular i strukturu bosanskoga jezika. Miloš Okuka opisuje povijest te raspravlja o argumentima borbe za priznavanje posebnog crnogorskog jezika; povrh toga, upoznaje nas sa svojim osobnim pogledom na taj problem kao i sa svojim modelom srpskog standarda kao  “polycentric standard language”.

Zaključni članak ovoga poglavlja potpisan je rukom šefa Odsjeka za prijevode i tumačenja Tribunala za bivšu Jugoslaviju Ujedinjenih naroda, gđe Maje Draženović-Carrieri: ona ukazuje na razlike između hrvatskosrpskih jezika s pozicije svojih svakodnevnih iskustava kako na razini internih regionalnih jezičnih razlika tako i u kontekstu međunarodnih institucija.

Poglavlje Lexicography and Language Variants” razmatra (ne)mogućnost prezentiranja hrvatskosrpog/hrvatskosrpskih jezika kao jednog entiteta. B. Šljivić-Šimšić i R. Lučić na primjerima Morton Bensonova srpskohrvatsko-engleskog rječnika te hrvatsko-nizozemskog rječnika u nastajanju pokazuju nesvrhovitost takvog pristupa. V. Đukanović, s druge strane, predlaže leksikografsku primjenu modela varijantske pozicije u tzv. jeziku bez prikladnog imena te njegovoj lijevoj i desnoj standardnoj varijanti.

J. Novaković-Lopušina pripremila je statističke podatke o izboru varijanata u postojećim nizozemsko-hrvatskosrpskim rječnicima.

Iako središnje poglavlje na prvi pogled izgleda pomalo izvan problematike opće teme, ono zapravo nudi moguća rješenja njene prezentacije. Prva dva priloga posvećeni su pitanjima leksičke dinamike. W. Honselaar predlaže metodu registracije neologizama, a D. Šipka se zalaže za sistematičniju prezentaciju i nuansiranje različitih funkcionalnih stilova standardnoga jezika.

U trećem članku R. Genis pokazuje neke specifičnosti pri leksikografskom tretmanu flektivnih jezika u dvosmjernim dvojezičnim rječnicima.

U poglavlju “The Politics of Lexicography” pokušava se osvijetliti uloga politike u leksikografskim izdanjima. Članci D. Kalogjere i B. Tafre/M. Bratanić prikazuju ovisnost hrvatske leksikografije o čimbenicima svakodnevne politike. Kalogjera se koncentrira na  jednojezične rječnike, a Tafra i Bratanić nastoje predočiti kompletan povijesni pregled.

Na primjeru “Velikog bugarskog rječnika stranih riječi”, M. Načeva-Marvanova promatra vezu između političkih činjenica i korpusa stranih riječi u bugarskoj jezičnoj praksi.

D.Škiljan preispituje svrhu i cilj tzv. “razlikovnih rječnika”. Analizira kriterije po kojima su birani različiti leksemi u hrvatskom i srpskom kao i objektivnost, opseg i funkcionalnost tog izbora.

Posebno poglavlje posvećeno je procesima standardizacije. R. Bugarski sažeto objašnjava dezintegraciju hrvatskosrpskog jezika uvodeći novi termin (Umbau) u jedan postojeći sociolingvistički model.

Detaljnom analizom hrvatskoga tiska posljednjih deset godina, M. Grčević prikazuje leksičku orijentaciju u razvitku hrvatskog standarda.

Rad M. Radovanovića i N. Bugarski u mnogočemu je proširenje teme iz prije spomenutog članka R. Bugarskog. Konkretnim primjerima i razrađenim shematskim prikazima objašnjavaju se novije promjene u srpskom standardu.

N. Rašić pak prilaže svoj suvremeni pogled na ulogu i funkciju hrvatskosrpskog kao iznadstandardnog idioma u zemljama bivše Jugoslavije te njegove sadašnje sociolingvističke posljedice.

Rad J. Marvana izabran je kao zaključni prilog zbog njegova ekolingvističkog i panslavističkog pristupa koji savršeno zaokružuju ovu zbirku.

Knjiga se može naručiti po cijeni od 36.- €:           

Verlag Otto Sagner

                                                c/o Kubon & Sagner                                                                         D-80328 München

                                                postmaster@kubon-sagner.de

                                    Lexical Norm and National Language. Lexicography and Language Policy in South-Slavic Languages after 1989. (Die Welt der Slaven. Sammelbände – Sborniki. 14.)

(ISBN 3-87690-823-1)

                                                                                                R. Lučić  ()                                                      

 

Bez komentara »

No comments yet.

RSS feed for comments on this post. TrackBack URL

Leave a comment

You must be logged in to post a comment.

Napravljeno pomoćuWordPressa