Lingvističke aktuelnosti

Upisano u kategoriju: Hronika, Broj: 15

  Znanstveni sastanak u organizaciji Hrvatskog filološkog društva iz Rijeke

Hrvatsko filološko društvo je u Opatiji u hotelu „Opatija“ od 22. do 25.06.2007. organiziralo 12. međunarodni slavistički skup (znanstveni skup o jeziku i književnosti)

 

Ovogodišnji međunarodni slavistički skup koji se, inače, organizira svake godine krajem mjeseca juna u Opatiji, imao je na programu predložene sljedeće lingvističke teme:

 

  1. Hrvatsko – srpski (srpsko – hrvatski) jezični i književni utjecaji;

  2. Jezična politika u slavenskim zemljama (u prošlosti i sadašnjosti);

  3. Mieczyslaw Malecki – poljski kroatist;

  4. Slavenske teme (jezik, književnost, povijest, kultura, folklor, mitovi i legende).

 

Ono što je bilo najzanimljivije na održanom skupu je raznovrsnost tema. Tu se moglo čuti zaista mnogo iz različitih oblasti lingvistike. Skup je bio vrlo posjećen, budući da je bilo predstavnika južne, zapadne i istočne slavistike, te ga se s pravom može nazvati pravim slavističkim skupom. Radovi će biti naknadno poslani i publikovani u časopisu Riječ kojeg izdaje Hrvatsko filološko društvo iz Rijeke. Časopis kao i sam skup karakterizira otvorenost za različite naučne oblasti.

Skup je koncipiran prema sesijama: jezičnim i književnim, a koje su se odvijale istovremeno. Što se tiče jezične sekcije, teško da bismo je mogli ukratko definirati nekom okvirnom dominantnom temom, budući da je ova sekcija bila izrazito tematski razuđena. To se, bar u ovom slučaju, pokazalo vrlo zanimljivim, budući da ste mogli birati i pratiti izlaganja o temama koje vas zanimaju.

Uvodna predavanja jezične sekcije otvorio je dr. Mario Grčević (prof. na Hrvatskim studijama u Zagrebu) sa temom: Hrvatski i srpski – jedan ili dva jezika. Autor je govorio, naravno, o dva jezika. Vrijeme traži revidiranje svih ideologija, ali ne mora svaka ad hoc biti odbačena. Što autor i ne čini. Lingvistika se, kao i sve druge nauke razvijala neprestano. Tako da danas već možemo govoriti o više kriterija koji se mogu primijeniti u ustanovljavanju nekog jezika. Ustvari, njegov stav je da, osim genetskotipoloških kriterija i kriterija razumljivosti, koji jesu primjenljivi za neke jezike, na južnoslavenskom prostoru imamo i druge teorijske podloge za objašnjenje naizgled komplicirane situacije. Tako autor sužava svoje teorijsko polje na neke romanske teoretičare (Koserijua).

Jasno, svi radovi koji su bili izlagani sa ovom temom držali su se stava da je ovdje ipak riječ o dva jezika. Posebno u ovom kontekstu treba naglasiti rad Kristiana Lewisa (lingvista koji radi na Institutu za jezikoslovlje u Zagrebu), a čiji je rad Hrvatsko – srpski lažni prijatelji iznimno zainteresirao prisutne slušače. Autor je govorio o nekim razlikama koje su možda tijekom proteklih godina isforsirane a možda mi i nismo bili sasvim svjesni njihovih razlikovnosti, ali su danas definitivno usvojene i mlađe generacije nisu svjesne tih procesa. Naravno, ovdje se govorilo isključivo sa aspekta standardnog jezika. Odnosno, oni koji nisu učestvovali u tome teško prepoznaju da se radi o razlikama ili pak istostima. Tu, svakako, treba pomenuti i prisustvo kolegice Rajke Glušice iz Nikšića koja nas je upoznala sa trenutnom crnogorsko – srpskom jezičnom situacijom, a koja je za nas bila potpuna nepoznanica. Kolegica je bila mišljenja da mi, lingvisti, htjeli ili ne, teško možemo pobjeći od politike, jer standardizacija implicitno jest i političko pitanje. Dalje, dala je historijske razloge zbog čega bi Crnogorci svoj jezik trebali zvati crnogorskim i neosporavajući drugima u toj državi da svoj jezik nazivaju onako kako žele.

Čini nam se da je veliki napredak to što se krenulo ka jednom isključivo znanstvenom, lingvističkom artikulisanju savremenog južnoslavenskog dijasistema. I u tom smislu, mislimo da si najprimjenljiviji referati ovoga skupa bili referati dr. Maria Grčevića i Kristiana Lewisa.

Unutar jezične sekcije činio nam se i neobično zanimljivim i referat kojeg su skupa izlagale prof. Branka Tafra i Petra Košutar sa Hrvatskih studija iz Zagreba. Njihov referat naslovljen Hrvatsko – srpska jezična istost, jednakost i različitost nije bio ništa manje zanimljiv s tim što su kolegice išle više sa stajališta filozofije jezika uspostavljajući semantičke odnose između pojmova isto (isto je nešto što je nezamjenljivo drugim) i jednako (jednako ne znači i isto, jer nešto može biti manje ili više jednako). U tom smislu, autorice potenciraju istraživanja u pravcu toga u kom su segmentu srpski i hrvatski više ili manje jedanaki. Na prvi pogled se čini da su pomenuti radovi oprečni, ali se radi o istoj stvari gledanoj iz potpuno drugačijega ugla. Što je, kada je lingvistika u pitanju, više nego potrebno.

Kolege iz Slovenije su uglavnom govorili o statusu slovenačkog jezika pri ulasku u Europsku uniju. U tom smislu, zanimljivo i informativno je govorila kolegica Tanja Nadu sa Sveučilišta u Ljubljani.

Također, upoznati smo i sa situacijom u neovisnoj Ukrajini gdje je situacija recimo vrlo slična bosanskoj. Naime, izlaganje kolegice Tetyane Fuderer bilo je više nego zapanjujuće, budući da nam je iznijela i statističke podatke o govornicima ukrajinskoga jezika. Permanentna rusifikacija dovela je do toga da 80% Ukrajinaca još uvijek svoj jezik naziva ruskim i koristi ga u svakodnevnoj upotrebi. A u tome imaju punu podršku i sredstava javnog informiranja. U cijeloj Ukrajini tek 12% ukrajinskih medija emitira svoj program na ukrajinskom jeziku što je specifikum cijelog slavenskog prostora čini nam se. Na rad kolegice Tetyane Fuderer naslonilo se izlaganje kolege Jevgenija Pašćenka koji predaje književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prof. Pašćenko je ovu situaciju pokušao objasniti historijskim pritiscima i uvjetima pod kojim se razvijao ukrajinski čovjek.

Ostali radovi nisu bili iz povijesti jezikoslovlja niti iz sociolingvistike. Bavili su se uglavnom nekim „nesređenim“ pitanjima iz oblasti gramatike. Među takve radove ide i rad Radovana Lučića iz Amsterdama koji se bavio nekim nedorečenostima postojećih hrvatskih gramatika kada je kategorija broja u pitanju. Njegov rad Sklonjivost zbirnih brojeva u standardnom hrvatskom jeziku pokazao je da brojnost gramatika i pravopisa uopće ne znači i rješavanje nekih gramatičkih pitanja, već suprotno. Korpus za njegovo istraživanje bila je internetska prepiska.

Osim ovih radova, bili su tu i radovi poput prof. Amire T. Hadžagić sa Filozofskog fakulteta iz Tuzle Imenice konsonantskih osnova bosaničnih pravih tekstova od 12. do 15 stoljeća gdje je autorica ukazala na porijeklo nekih imenica u bosanskome jeziku, ili rad prof. Vesne Kostovske iz Skopja Morfološkata struktura na složenkite vo makedonskite crkvenoslovenski tekstovi.

Nemoguće bi bilo nepomenuti i rad mladih lingvista koji najčešće dolaze sa savremenim temama iz sociolingvistike i tekstne ili pragmalingvistike. Među njima posebno mjesto zauzima rad prof. Stipe Kekeza Hrvatsko – srpski jezični dodiri i utjecaji u slengu iz Zagreba koji se bavio žargonima, njihovim porijeklom, posuđivanjem pa i tvorbom u oba jezika. U grupu radova koja je više tematizirala sličnosti nego razlike ide i rad prof. Alise M. Rakovac iz Tuzle i prof. Ivane Jozić iz Osijeka - „Neobično“ u jeziku reklama, gdje su autorice pokazale kako jezična struktura reklama kao posebne tekstne vrste funkcionira prema potrebama savremene civilizacije i globalizacije svijeta. Zapravo, kako je samo „stara“ podjela na figure i trope prilagođena vremenu i prostoru.

Probleme koje su iznijeli učesnici ovog skupa, a koji su vezani za odnos uzusa i standarda u jeziku, pokušali su „riješiti“ polonisti sa svojega praktičnog iskustva. I zaista, prisustvo kolega sa polonistike sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta bilo je dragocjeno za mnoge koji su prisustvovali skupu.

U svakom slučaju, radilo se o nesumnjivo korisnom i značajnom skupu koji će tek imati odjeka u rješavajanju nekih više sociolingvističkih problema na južnoslavenskom prostoru.

 

Alisa M. Rakovac (Tuzla)

Bez komentara »

No comments yet.

RSS feed for comments on this post. TrackBack URL

Leave a comment

You must be logged in to post a comment.

Napravljeno pomoćuWordPressa