Lingvističke aktuelnosti

Upisano u kategoriju: Osvrti, Broj: 14

ZBORNIK RADOVA XVI. JEZIK BOSANSKOHERCEGOVAČKIH PISACA XIX VIJEKA. Sarajevo, Institut za jezik, 2003.

 

Zbornik radova Instituta za jezik za 2003. godinu je jedan vrijedan, više nego pokušaj, preživljavanja pomenute institucije. Naime, u uvjetima u kojima „radi“ Institut za jezik u Sarajevu, potrebni su vanredni napori da se uradi bilo što. Zato ovaj zbornik gledamo u kontekstu mogućnosti u kojima je realiziran. Njegov sadržaj čine tri studije i to: studija Lejle Nakaš pod nazivom „Jezik u književnom djelu Safvet-bega[1] Bašagića“, zatim studija Miloša Okuke „Jezik književnih radova Nićifora Dučića“, te rad Ibrahima Čedića kojeg je autor nazvao „Jednim pogledom na jezik književnih djela fra Grge Martića“.

Cilj autora je bio davanje uvida u stanje jezika bosanskohercegovačkih pisaca XIX stoljeća, što je ovim i urađeno. Zanimljivim nam se posebno čini izbor pisaca. I ovdje je ispoštovan famozni bosanski „nacionalni ključ“, međutim, ovdje, više nego igdje drugo on ima zaista i svoje opravdanje, tako da sadržaj odgovara naslovu zbornika.

Svih troje autora ističu važnost XIX stoljeća kao jednog praga ili prijelaza, a upravo takvi prijelazi ( ovdje autori misle na prijelaz iz jednog perioda u drugi ) su za povijest jezika značajan fenomen.

Lejla Nakaš u uvodnom razmatranju rada ( koji zapravo predstavlja centralni dio magistarske radnje pod naslovom Jezik Safvet-bega Bašagića u svijetlu literarnog izraza Bošnjaka u austrougarskom periodu ) iznosi razloge opredjeljenja za jezik Safvet-bega Bašagića koji „stvara u vrijeme kad tok bosanskoga književnog jezika pravi sudbonosni zaokret koji se sastoji u pokušaju spajanja kulture Istoka s modernim duhom Zapada.“ Tako da autorica sebi postavlja za cilj istraživanje i potpunu deskripciju ukrštanja tradicija i modernog duha u jeziku pisca. Da bi ispravno pozicionirala Bašagića u perspektivi razvoja bosanskga jezika ona traži njegovu sponu sa ranijim naslijeđem, te ispituje jezične posebnosti različitih formi njegova literarnog izraza. Odlučila se za detaljan analitički pristup tako da u radu nalazimo iscrpan opis i analizu jezičnih osobina na svim nivoima jezične organizacije ( na fonetsko-fonološkom nivou: refleksi jata, prijevoj, nepostojano a, asimilacije, kontrakcije i redukcije vokala, pokretni vokali, prijeglas, prelaženja l u o, glas h, glas j, afrikate, jotovanja, sibilarizacije, jednačenja po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe, gubljenje suglasnika; na morfološ’kom nivou, autorica se bavila gramatičkim kategorijama roda, broja i padeža imenica, frekvencijom i osobenostima sustava glagolskih oblika, specifičnostma tvorbe; na leksičkom nivou autorica, osim domaće leksike, izdvaja: arhaizme, srbizme među koje svrstava riječi karakterističnog glasovnog ili morfološkog sustava iz srpske književne tradicije, a koji se pojavljuju u tekstovima bošnjačkih pisaca, dijalektizme, orijentalizme i internacionalizme; na sintaksičkom nivou autorica se, uglavnom, fokusirala na red riječi i kongruenciju). Na kraju rada daje modele Bašagićeva jezika u žanrovima te zaključak u kojem navodi i osobine prema kojima pisac ( njegov jezik ) odražava sponu s ranijim naslijeđem, zatim osobine kojima se izdvaja kao poseban u odnosu na tadašnje normativne zahvate, te osobenosti izraza u kojima se sastoji Bašagićeva obnova bosanskoga jezika.

Miloš Okuka nam donosi rad koji je urađen još 1988.godine u okviru projekta „Jezik bh. Pisaca XIX vijeka“ Instituta za jezik i književnost u Sarajevu. Pošto su, kako kaže autor, u ratnom vihoru nestali svi njegovi rukopisi, on nam je ovdje objelodanio građu u originalnoj formi. Na početku rada data je kratka biografija na osnovu koje zaključujemo da je Nićifor Dučić bio jedan od važnijih srpskih kulturnih radnika u BiH u pomenutom periodu. I Miloš Okuka nam daje detaljan prijegled osobina pisanog jezičnog izraza na svim nivoima jezične organizacije osim leksičkog. Zatim, izostaje i poseban generalni zaključak. No, bez obzira na to, moguće je formirati sliku jezika na osnovu onoga što nam je iscrpno dato na fonetsko-fonološkom, morfološkom i sintaksičkom planu.

Ibrahim Čedić donosi jedan pogled na jezik književnih djela fra Grge Martića i moramo reći da je taj pogled, u stvari pogled krajičkom oka, jer je u ovom radu data površnija analiza i deskripcija jezičnog izraza u odnosu na dva prethodna. Kao i druga dva autora i Čedić donosi kratku biografiju i uloga Martića u tadašnjim društvenim kretanjima u BiH, a na osnovu kojih zaključujemo da se radi o jednom istaknutom bosanskom franjevcu. Značajen dio rada posvećuje grafiji i ortografiji. Zatim, na foonetsko-fonološkom nivou bavi se, uglavnom, konsonantizmom, dok na morfološkom daje samo neke specifične oblike pojedinih vrsta riječi. Na sintaksičkoj razini govori isključivo o sintaksi padeža a na leksičkoj razini o vrsti i frekvenciji orijentalizama u Martićevom književnom djelu. Na kraju rada, istina, autor donosi zaključak ali uz napomenu da je izveden tek na osnovu iznesenog materijala, a ne na osnovu detaljnog istraživanja.

Zbornik treba pročitati, prije svega, jer se pomenuti period zaista smatra vrlo turbulentnim kada su u pitanju standardnojezični procesi u južnoslavenskim zemljama. Susjedne nam zemlje (Srbija i Hrvatska) u to vrijeme karakteriziraju izrazita književnojezična previranja, a ona su se izravno odražavala i na Bosnu i Hercegovinu. Situacija je još komleksnija ako se uzme u obzir i tadašnji odnos Monarhije prema jeziku u BiH. Osim toga, izraz druge polovine XIX stoljeća u BiH još je nedovoljno rasvijetljen u nauci o jeziku i još uvijek se izrazito suprotno tumači i objašnjava na različitim stranama. Pohvalno je i to što se radi na paralelnom osvjetljavanju kako bošnjačkog tako i hrvatskog i srpskog standardnojezičnog izraza, odnosno reprezentuju se sve tri literarne tradicije na ovome prostoru.

Alisa Mahmutović Rakovac (Sarajevo)



 

1 Magistarska radnja, odbranjena u Sarajevu 2002. godine pred komisijom: Dž. Jahić, H.M.Tuna i S. Halilović

Bez komentara »

No comments yet.

RSS feed for comments on this post. TrackBack URL

Leave a comment

You must be logged in to post a comment.

Napravljeno pomoćuWordPressa