Lingvističke aktuelnosti

Upisano u kategoriju: Osvrti, Broj: 14

Barbara Popiołek: TERMINOLOGIA ANATOMICZNA CHORWACKA I SERBSKA. KSZTAŁTOWANIE SIĘ JEJ I FUNKCJONOWANIE WE WSPÓŁCZESNYCH JĘZYKACH. Kraków 2003. Wydawnictwo „scriptum”. 236 str.

Objavljen u Krakovu u Poljskoj rad Barbare Popiołek „Terminologia anatomiczna chorwacka i serbska. Kształtowanie się jej i funkcjonowanie we współczesnych językach” je monografija, koja prikuplja, sistematizira, te analizira srpsku i hrvatsku anatomsku terminologiju. Leksička građa na kojoj je autorica oslonila svoje istraživanja polazi iz izvora objavljenih u zadnjem desetljeću i predstavlja anatomsku terminologiju. Osnovni izvori građe su srednjoškolski priručnici biologije i anatomije.

Monografija ima sedam poglavlja: I. Uvod. (str. 3-6), II. Teoretski problemi terminologije (str. 7-16), III. Nastanak i razvoj hrvatske i srpske naučne terminologije (str. 19-25), IV. Analiza srpskih i hrvatskih anatomskih termina (str. 27-186), V. Klasifikacija i kronologija anatomskih termina (s. 187-208), VI. Razlike između srpske i hrvatske anatomske terminologije (str. 201-208), VII. Zaključci. Monografiju dopunjuju popis skraćenica, bibliografija, te indeks termina.

Knjiga Barbare Popiołek, kao što piše autorica, jedina je monografija posvećena srpskoj i hrvatskoj anatomskoj terminologiji. U njoj se razmatraju i teoretska, i analitička pitanja anatomske terminologije i terminologije uopće. Autorica počinje od definiranja pojma termina i terminologije, sa posebnim osvrtom na funkcioniranje ovih termina na srpskom i hrvatskom jezičkom području, istovremeno prikazujući povijest srpske i hrvatske naučne terminologije.

Nakon teoretskog pristupa tematici dolazi opširan analitički dio. Podlogu za analizu čini fond od 740 termina koji predstavljaju unutarnje i vanjske dijelove ljudskog tijela. Autorica ih je klasificirala i sistematizirala na osnovi općeprihvaćene medicinske nomenklature, svrstavajući ih u sljedeće grupe: 1. Dijelovi tijela, 2. Motorni sustav, 2a. koštani sustav, 2b. spojevi, 2c. mišićni sustav, 3. Sustav krvnog i limfnog optjecaja, 3a. limfni sustav, 4. Dišni sustav, 5. Probavni sustav, 6. Urogenitalni sustav, 6a. mokraćni sustav, 6b. spolni sustav, 7. Endokrini sustav, 8. Živčani sustav, 9. Osjetila, 10. Koža.

Unutar gore navedenih tematskih cjelina sadržani su pojedini srpski i hrvatski termini, koji ako su istovjetni čine jednu natuknicu, a ako su različiti zapisani su u dvije posebne natuknice. U oba slučaja termini obilježeni su etiketama koje upućuju na jezik u kojim se termin koristi. Svaka natuknica sadrži latinski i poljski ekvivalent. Dodatno kod srpskih i hrvatskih termina obilježeni su naglasci, a termini su popraćeni informacijom koja se odnosi na njihovu kronologiju, etimologiju, te upotrebu u suvremenom jeziku.

Sljedeći korak u analizi materijala je njegovo genetsko razvrstavanje, u kojem autorica uzima u obzir broj riječi od kojih se sastoji termin, njegove tvorbene karakteristike (sufiksacija, slaganje), podrijetlo riječi uključujući i posuđivanje, te kalkiranje. Pri tome analizira i klasificira cjelokupnu građu, bez razlikovanja leksema srpskih i hrvatskih. Isti taj leksički materijal razvrstava i kronološki, lokalizirajući anatomske termine u tri vremenska razdoblja: XII.- XV. st., XVI. – XVIII. st. i XIX.-XX. st., što predstavlja u obliku tabele.

Monografija Barbare Popiołek posvećuje također pažnju razlikama u srpskoj i hrvatskoj anatomskoj terminologiji. Autorica nabraja razine, na kojih se pojavljuju razlike, tj. leksičku, tvorbenu, fonetičku, semantičku razinu i razinu fleksije, od kojih je svaka popraćena brojnim primjerima.

Najviše razlika sadrži leksička razina, za koju je napravljen postotni proračun dopunjen tabelom, u kojoj se pored srpskih i hrvatskih termina nalaze i poljski ekvivalenti. Razlikovnu analizu fonda prati komentar koji pokazuje glavne odlike povijesti standardizacije dotičnih jezika, na čijem se temelju javljaju i određene tendencije u srpskom i hrvatskom jeziku vezane za normiranje anatomske terminologije. To su mnogobrojnost sinonima za određene pojmove u hrvatskoj terminologiji u uspoređenju sa većom normalizacijom u srpskom jeziku, te veliki broj posuđenica u srpskom jeziku u odnosu na tendenciju za kalkiranje iz stranih jezika u hrvatskom jeziku.

Završno poglavlje daje nam sliku najznačajnijih crta srpske i hrvatske anatomske terminologije. Većinu konstatacija potkrepljuju proračuni.

Monografija Barbare Popiołek pruža nam niz bitnih i novih informacija u vezi srpske i hrvatske anatomske terminologije, njenih karakteristika, ali i procesa formiranja ovih terminologija. Pokazuje da ove terminologije podliježu općejezičkim pravilima i, kao što naglašava autorica, mada je njihov razvoj prolazio odvojeno, o čemu svjedoči provedena analiza, veliki dio (44%) anatomskih termina su zajednički za oba jezika, a mnogobrojni su korišćeni kao sinonimi na oba jezička područja. Vremensko određivanje pojedinih termina omogućilo je autorici praćenje procesa razvoja i tendencija u formiranju anatomske terminologije uključujući i najnovija vremena. Procesi normalizacije ovih terminologija prema Barbari Popiołek nisu još završeni. Dodatna vrijednost monografije je činjenica, da su srpski i hrvatski termini dopunjeni poljskim i latinskim ekvivalentima, čineći svojevrsni četverojezični rječnik anatomskih termina.

Sybilla Daković

Bez komentara »

No comments yet.

RSS feed for comments on this post. TrackBack URL

Leave a comment

You must be logged in to post a comment.

Napravljeno pomoćuWordPressa